Povijest

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prethistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Naravno da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano – smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije… Prolazile su vojske – od rimske do Napoleonove, a u novija vremena napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposlijetku i u Domovinskom ratu.
 

 

 

Na ovoj slici prikazani su neki od artefakata pronađenih u gradinama i gomilama s ovoga područja. U kasnijim, već povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta – Salonu i Naronu – prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednji vijek je vrijeme stećaka – stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku – što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode koju zatječemo na prostorima Imotsko-Bekijskoga polja – plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka, dolazi Austro-Ugarska. To je kratki prelazni period u kojem su se međutim izgradile brojne škole i infrastruktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no – kao i obično – ovaj je kraj nekako uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni se karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.

Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Formiranjem socijalističke – Titove Jugoslavije – Grude, kao uostalom i čitavi zapadni dio Hercegovine, bivaju obilježene kao centar nacionalističkog i profašističkog hrvatstva, a samim tim i obilježene i nepoželjne, budući da se nipošto nisu mogle uklopiti u floskule o bratstvu i jedinstvu naroda i nepresušnu soc-realističku frazeologiju kojom se nastojala održati na životu ta neprirodna tvorevina. Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod – poučen povijesnim iskustvima – još itekako mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti mukotrpno izgrađivane kroz stoljeća patnje.