Regija Hercegovina locirana je na jugu i jugozapadu Bosne i Hercegovine i ekonomski je dobro integrirana regija. Njena površina iznosi 12.276 kvadratnih kilometara što čini 24 % površine BiH. Broj stanovništva procjenjuje se na 452 tisuće što čini 12 % stanovništva Bosne i Hercegovine. Najveći ekonomski centar je Mostar (105 tisuća stanovnika) i smješten je u zemljopisnoj sredinini regije. Drugi značajni privredni centri su Trebinje, Konjic, Jablanica, Livno, Široki Brijeg.
Regija raspolaže osnovnom privrednom infrastrukturom sa dobro lociranim aerodromom u Mostaru, lakim pristupom hrvatskoj luci Ploče, dok željeznička pruga Sarajevo-Mostar-Ploće povezuje regiju s evropskom mrežom, iako je potrebno navesti da je neophodna njena modernizacija zbog neprihvatljivo male transportne brzine.
Regija dodiruje Jadransko more u priobalnoj općini Neum u dužini od 20 km obale.U regiji djeluju tri sveučilišta, dva u Mostaru I jedan u Trebinju koji organizacijski pripada Sveučilištu u Istočnom Sarajevu.
U administrativnom smislu regija Hercegovina se sastoji od 23 općine. Njih 16 nalazi se u Federaciji BiH i to u 3 Županije (Hrecegovačko-Neretvanski, Zapadno-hercegovački i u dijelu Herceg-Bosanske Županije) , dok se 7 preostalih općina nalazi u Republici Srpskoj.
Kao priortetne oblasti na kojima se planira daljni fokus razvoja čitave regije determinirani su poljoprivreda, turizam, razvoj malih i srednjih poduzeća.
Poljoprivreda:
Regija u poljoprivrednom smislu predstavlja raznolik privredni ambijent u kojem su zastupljeni različiti sastavi tla i vrlo različita upotrebna vrijednost zemljišta. Zajednička karakteristika je bogatstvo sunca i voda, tradicija u proizvodnji i spremnost ljudi da nastave se baviti poljoprivredom. U prirodno okolišnom smislu južni i središnji dijelovi regije sa izvanredno dugim i sunčanim ljetima , ranije uređenim i budućim ( potencijalnim) hidromelioracijama predstavljaju područje izvanrednih potencijala. Sve provedene analize pokazuju da regija ima vrlo povoljne prirodne i ekomske resurse i velike mogućnosti razvoja poljprivrednog kompleksa-uglavnom tradicionalnih poljoprivrednih kultura kao I specifičnih grana poljprivrede. Topla klima, osunčanost, plodno tlo, neiscrpne količine kvalitetne vode za navodnjavanje omogućuju proizvodnju povrća, voća, grožđa, cvijeća izuzetne kvalitete i to u zimskim i ranoproljetnim rokovima kada je potražnja za ovim proizvodima najveća i postižu se najpovoljnije cijene. Analize pokazuju da su ove proizvodnje konkurentne na evropskom tržištu zbog niskih troškova proizvodnje I prijevoza naspram onih koje dolaze na evropsko tržište iz udaljenih destinacija.
Turizam
Potencijali Hercegovine za razvoj turizma su izuzetni, ali nedovoljno iskorišteni jer još uvijek nema turističkog proizvoda. Jadranska obala i zaleđe nude velike mogućnosti za razvoj ljetnog turizma, ruralni turizam, foto-safari, rafting , posjete jezerima I nacionalnim parkovima itd. Također, velike su mogućnosti za razvoj zimskog turizma na područjima Blidinja, Kupresa, Livna, Gacka, Nevesinja, Trebinja. Regija takođe ima velike mogućnosti za ruralni turizam, a pretpostavka za ovo je utemeljena na prekrasnom netaknutom okolišu kao i nekim jedinstvenostima ( hrana I običaji ). Kako ovaj vid turizma dobiva sve više na cijeni I potražnja za njim postaje sve veća, i potreba za investiranjem I u ovu granu turizma postaje sve izraženija. Predviđena izgradnja prometne infrastructure će svakako još više potaći turizam kao jednu od razvojnih grana ove regije.
Malo i srednje poduzetništvo
Državna strategija za razvoj malog I srednjeg poduzetništva još nije usvojena, dok je strategija razvoja malih I srednjih preduzeća u Republici Srpskoj usvojena u veljači 2006. godine. Novi regulatorni zakoni osiguravaju stalnu potporu da bi se potakao ovaj sektor u BiH. Pored ovoga, na državnoj razini se pružaju nove mogućnosti koje se odnose na ovaj sektor: stvaranje preduvjeta za poboljšanje finansijskog osiguranja materijalnih sredstava (labava fiskalna politika, sistem subvencija, smanjenje poslovnog rizika koji utječe na sniženje kamatnih stopa itd) te stvaranje I uvezivanje granskih udruga na svim razinama koje su izvan regije.
Poboljšanje poslovnog okoliša I stimulacija poduzetništva su važni preduvjeti za rast malog I srednjeg poduzetništva čiji će razvitak doprinijeti i smanjenju negativnih efekata sive ekonomije i prisutnosti malih i srednjih poduzeća u svim sferama ekonomije.
“Korišteni dijelovi iz materijala Regionalna Strategija ekonomskog razvoja regije Hercegovina urađenog od strane Regionalne asocijacije za razvoj Hercegovine (REDAH)”
