Sovići Donji
|
MZ Sovići Donji, općina Grude |
Broj domaćinstava: 340 Broj stanovnika: 1500 Napomena – naseljena mjesta: Vlašići, Prlići, Pejići, Šimići, Pejića Draga, Čuljci, Bošnjaci, Bobanova Draga Udruge na području MZ: ID broj: 4272183850002 Broj žiro računa: TR: 15001470000; IBAN: 3381402200375259 |
|
Odgovorna osoba |
Predsjednik MZ : DANIJEL BOBAN Dopredsjednik MZ : Zapisničar ili tajnik: Predsjednik Zbora građana :
Članovi vijeća MZ:
|
|
Geografske i kulturno – povijesne znamenitosti |
Naselje Sovići smješteno je uz sjeveroistočni rub hercegovačkoga dijela Imotskoga polja. Skupa sa naseljem Gorica, Sovići pripadaju istoj župi. Danas je naselje Sovići po površini (2834,7 Ha) znatno veće od naselja Gorica (1220,8 Ha). Međutim u prošlosti je bilo drugačije. Granice ovih naselja su se u prošlosti pomicale, tako da je danas u sastavu naselja Sovići i naselje Lukovac (Lukavac), koje je u prošlosti smatrano posebnim naseljem. Sovići kao naziv naselja izvedeno je od naziva za pticu „sova”. Osim naših Sovića, ovaj oblik kao naziv naselja na području Bosne i Hercegovine nosi jedno naselje u bivšem kotaru Prozor (Rama), zatim naselje u bivšem kotaru Bugojno, te dio naselja Cim u bivšem kotaru Mostar. Na području Republike Hrvatske se također susrećemo sa imenima naselja, koja su motivirana nazivom za pticu „sova”. Danas jedan dio Opatije nosi naziv Sovići, u općini Buzet postoje naselja Sovinjak, Sovinjska brda, Sovinjsko polje. Također valja spomenuti i naselje Sovjak u općini Virovitica. Najstariji danas poznati dokument u kojemu se spominje ime naselja Sovići, jest turski popisni defter iz 1475.-1477. godine, načinjen u vremenu kada su turski zavojevači okupirali ovaj kraj. U ovom popisu se za Soviće spominje ponešto iskrivljeni naziv „Aksovići”. Ovdje se vjerojatno radi o grešci pisara koji nije razumio naš jezik, a ne o nekom nama danas nepoznatom nazivu za Soviće. Dokaz za ovakvu tvrdnju leži u činjenici da se u spomenutom defteru ustvrđuje kako naselje „Aksovići” pripada tvrđavi Imotski te da je okruženo naseljima Lukavac (Lukovac) i Gorica. Popisni defter nastao između 1475. i 1477. godine, načinio je pisar turčin, imena Mevlana Mujudin, za kojega moramo pretpostaviti da je imao velikih poteškoća oko uklapanja naših imena u turski fonetski sustav. Interesantan je podatak da je u ovom defteru (1475. – 1477.) popisana i Imotska krajina, a u znanosti je danas prihvaćena tvrdnja da je Imotska krajina pala pod tursku vlast 1493. godine, što otvara određenu mogućnost za preispitivanje zaključaka po ovom pitanju. Danas je teško utvrditi da li se među ovim popisanim obiteljima iz davne 1477. godine krije koji od današnjih sovićkih rodova. Interesantno je primijetiti da je većina spomenutih starohrvatskih imena do danas gotovo u potpunosti iščezla. Naš kraj se duga stoljeća nalazio na vrlo nemirnom području te na razmeđu civilizacija i kultura, pa je stoga često bio pogađan ratnim sukobima između Mlečana s jedne i Turaka s druge strane. U takvom okruženju su zabilježena vremena velikog stradanja stanovništva te razdoblje kada je kraj zbog ratnih djelovanja bio gotovo u potpunosti opustio. Nakon austro-ugarske vojne intervencije u Bosni i Hercegovini 1878. godine, čitav kraj dolazi pod austrijsku upravu sve do završetka 1. svjetskog rata. Sukladno unutarnjem ustroju stare Jugoslavije Sovići su pripadali Primorskoj banovini, s administrativnim središtem u Splitu. Tako ostaje sve do 1939. godine, kada se čitava Primorska banovina pripaja u sastav banovine Hrvatske, nastale temeljem sporazuma Cvetković-Maček iz 1939. godine. Vlast nezavisne države Hrvatske na ovom području traje 1941. – 1945. godine, nakon čega slijedi nova komunistička Jugoslavija te ponovno vraćanje našega kraja unutar administrativnog ustroja Bosne i Hercegovine. Sa raspadom nove Jugoslavije dolazi do samoorganiziranja hrvatskog naroda te formiranja HZ Herceg-Bosne, a nešto kasnije i HR Herceg-Bosne, koja je ugašena washingtonskim sporazumom s početka 1994. godine, čime je ujedno zaustavljen i hrvatsko-bošnjački ratni sukob. Prema daytonskom mirovnom ugovoru s kraja 1995. godine, formirana je županija Zapadno-hercegovačka sa središtem u Širokom Brijegu, pod čiju administrativnu upravu potpadaju Sovići. MZ Sovići Donji nastaje 1996. godine, temeljem zahtjeva o cijepanju naselja Sovići na Soviće Gornje i Soviće Donje.
|
Prostor
|
Mjesna zajednica Sovići Donji ima svoj ured u sklopu O.Š. Sovići gdje se održavaju sastanci. Opremanje ureda realizirano uz veliku materijalnu pomoć NVO Centar za Građansku Suradnju Livno.
|
|
Problemi (infrastruktura – putovi, vodovod, kanalizacija, škole, igrališta, sportski tereni, prava, socijalni problemi, zdravstvena zaštita, ambulante, nezaposleni …) |
Projekti realizirani u zadnje tri godine su: – Rekonstrukcija Bošnjakova puta – Postavljanje klupa za odmor – Popravljanje rasvjete na igralištu u Sovićima – Uređivanje izvorišta – Izgradnja rasvjete ispred O.Š. – Izrada web stranice i grba MZ (www.sovicidonji.com) – Trajno rješavanje pitanja zbrinjavanja komunalnog otpada (projekt ALBA) – Pošumljavanje goleti – Opremanje ureda MZ – Izgradnja tribina – Izgradnja parkinga kraj crkve – Uređenje školskog dvorišta (školski park) – Uređenje odmorišta – Izgradnja javne rasvjete (65% projekta dovršeno – izgrađena trasa u dužini 2.2 km) – 2 Ekološke akcije – čišćenje divljih deponija – Pomoć u obnovi obiteljske kuće (obitelj Leventić – kuća teško oštećena u požaru) – Aktivno sudjelovanje u obnovi rada pogrebnog društva – Obnova rasvjete na zvoniku
PROBLEMI – Nepostojanje kanalizacije – Slabo dimenzionirana i dotrajala vodovodna infrastruktura u dijelu MZ (u 50% naselja problemi sa opskrbom iz gradskog vodovoda u ljetnim mjesecima, cjelokupan vodovod je izgrađen od azbestnih cijevi pa je potrebna zamjena) – Nerazvijena mreža poljskih putova – Nedostatak još jednog sportskog igrališta
|
|
Planovi MZ Sovići Donji za naredni period |
Plan – Dovršetak izgradnje javne rasvjete do početka nove školske godine – Prometno spajanje Sovića sa jezerom Krenica / izgradnja 1.5 km makadamskog puta – Obnova ograde na sportskom igralištu – Postavljanje kućica na autobusnim stajalištima – Nastavak ekoloških aktivnosti / čišćenje i uklanjanje zaostalih divljih deponija
|
